Negovanje kulture sećanja: Bitka na Košarama kao lekcija o hrabrosti za beočinske osmace
U Osnovnoj školi „Jovan Grčić Milenko“ u Beočinu održan je nesvakidašnji javni čas posvećen negovanju kulture sećanja na herojsku ulogu naše vojske u odbrani otadžbine. Učenici osmog razreda imali su jedinstvenu priliku da o bitki na Košarama, jednom od najtežih poglavlja naše moderne istorije, uče direktno od njenih aktera i preživelih heroja.

Foto: Ismet Ademovski
Ovaj edukativni događaj organizovalo je Udruženje boraca, ratnih vojnih invalida, civilnih invalida rata, raseljenih i prognanih lica „Beli činovi“ iz Beočina. Organizacija je realizovana uz svesrdnu podršku OŠ „Jovan Grčić Milenko”.
Živa reč heroja: Kako su branjene Košare 1999. godine
Ono što je ovaj čas učinilo posebnim jeste prisustvo ljudi koji su stajali na braniku otadžbine. Pred osmacima su govorili neposredni učesnici borbi na Kosovu i Metohiji tokom 1999. godine:
- Pukovnik Duško Šljivančanin
- Potporučnik Saša Radojević
- Saša Milovanović, naš sugrađanin, osnivač udruženja „Beli činovi“ i prvi odlikovani vojnik Vojske Jugoslavije za vreme NATO agresije.
Predavanje je bilo u potpunosti prilagođeno uzrastu učenika. Istorijski kontekst dodatno su osvetlili profesori istorije Dragan Mitić i Nebojša Tešić. Podršku ovom važnom događaju pružile su i predsednica opštine Beočin Biljana Janković, kao i direktorka škole Svetlana Stanković, koje su pozdravile prisutne.
Istorijski kontekst: Ciljevi napada i slom kopnene invazije
Bitka na Košarama zvanično je počela 9. aprila 1999. godine, a završena je 10. juna iste godine. Međutim, koreni ovog sukoba sežu u 1998. godinu. Tada su započeli konstantni napadi takozvane OVK sa teritorije Albanije.
Šta je bio cilj napadača?
Glavni cilj bio je izvođenje kopnene invazije na Kosovo i Metohiju, kao i presecanje vitalne komunikacije između jedinica Vojske Jugoslavije u Đakovici i Prizrenu.
Posle nadljudskih napora i žestokih borbi, Vojska Jugoslavije uspela je da porazi napadače i potpuno spreči njihov prodor. Sukob je konačno okončan Kumanovskim sporazumom, potpisanim 9. juna 1999. godine. Na osnovu ovog sporazuma sa snagama KFOR-a, usledilo je povlačenje naših jedinica sa karaule Košare.
Večni spomen na 108 mladih života
Prema zvaničnim podacima Ministarstva odbrane Republike Srbije, tokom 67 dana intenzivnih i krvavih borbi na surovom, nepristupačnom terenu Prokletija, život je izgubilo 108 pripadnika Vojske Jugoslavije.
Ono što posebno pogađa i obavezuje na sećanje jeste činjenica da je prosek godina poginulih boraca bio svega 25 godina. Mnogi od njih bili su tek punoletni mladići koji su u vojničke rovove seli direktno iz školskih klupa, služeći redovan vojni rok.
Pouka za budućnost: Cena slobode nema alternativu
Bitka na Košarama danas s pravom stoji kao jedan od najvećih simbola požrtvovanosti, patriotizma i vojničke časti. Ona je ujedno i tragičan podsetnik na to koliku su cenu platili oni koji su branili mir i slobodu koju danas uživamo.
Javni čas u Beočinu bio je mnogo više od običnog predavanja iz istorije. Bila je to iskrena prilika da se pokaže duboko poštovanje prema ljudima koji su u najtežim vremenima pokazali šta znači istinska ljubav prema svojoj zemlji.



























Foto: Ismet Ademovski